Preskoči na glavni sadržaj

Stariji nego što jesu


Don Petar Kaer, svećenik, povjesničar i arheolog, napisao je naučnu raspravu na francuskom jeziku o dalmatinskim stećcima „Pierres sepulcrales Dalmates“ koju je 1887.izdalo Francusko antropološko društvo u Lyonu. Stećke je pripisao nekim nepoznatim predrimskim narodima koji nastanjivahu naš prostor. I Kaerova mutna pretpostavka o „nepoznatim narodima“ nastaje pod uticajem tada već uveliko moderne podvale o doseljavanju koja implicira da od prapovijesti do VI.stoljeća na našem prostoru ne obitavamo mi već neki nepoznati narod. No, na stranu te zablude, za nas je važno da Kaer stećke ne gleda kao srednjovjekovne spomenike.



Kaerovo mišljenje dijeli Antun Josip Fosco, biskup i istoričar iz Šibenika, grada iz kojeg potiču mnogi srednjovjekovni kroničari i istoričari koji, poput onih iz Dubrovnika, Splita i Zadra nikad nisu spomenuli podizanje megalitskih stećaka na nekropoloma Dalmacije. On u svom djelu na talijanskom jeziku „Le necropolo Fenicie in Dalmazia, Sebenico 1890.“ Izražava mišljenje da su stećci spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. To je, dakako, moguće kao što je moguće da su „Feničani“ (od grčke riječi phoinik, navodno nepoznate etimologije, a u stvari naše riječi vojnik) zapravo „Vojničani“, dakle ratnički slavenski narod, o čemu je već ranije pisano. Mišljenje o prapovijesnom porijeklu stećaka dijelio je i austrijski geolog i istraživač Heinrich Sterneck koji je kao austrougarski oficir-geolog istraživao rudna bogastva Bosne i Hercegovine i na terenu nailazio na brojne nekropole. Smatrao je da stećci sasvim sigurno pripadaju predrimskom vremenu, s obzirom na to da ih često nalazimo na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini te da su stari koliko i ilirski grobni humci.

Njegov naučni rad o stećcima „Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini“ objavljen je 1878.godine u kulturnom časopisu Vienac iz Zagreba, uglednoj tiskovini koja je objavljivala kvalitetne naučne i književne radove ih Hrvatske, Dalmacije, Slavonije i šire. Još jedan stranac po imenu Eynar Dyggve, danski arheolog koji je više od 20 godina istraživao Salonu i bio arhitekt konzervator Arheološkog muzeja u Splitu (1929.-1932.) opisao je stećke doslovno „starijim nego što jesu“.

Popularni postovi s ovog bloga

Bosanska zrna sudbine - falanje u grah

Proricanje uz pomoć 41 zrna bijelog graha u Bosni i Hercegovini se naziva b acanje graha, falanje u grah ili ogledanje u grah . Osoba koja se bavi proricanjem naziva se faladžinica , ako je u pitanju žena, ili faladžija ako je ta osoba muškarac. Sama riječ falanje potiče od perzijske riječi fal što znači slutnja ili nagovještaj.   Proricanje uz pomoć zrna graha ( favomancija ) je dio tradicije ove zemlje i smatra se da zapravo potječe još od Ilira, koji su umjesto zrna graha koristili kosti ptica, bacajući ih na tlo i prema zauzetom položaju određivali sudbinu. Zanimljivo je napomenuti kako još uvijek u Bosni postoje pojedinci koji bacanjem zrna graha na pod određuju sudbinu prema položaju zrna graha.   U bosanskoj tradiciji proricanje sa zrnima graha pripisuje se hazreti Fatimi, kćerki božijeg poslanika Muhameda, koja se ovom mantičkom vještinom bavila tajno pazeći da Muhamed ne sazna za to. No, jedne prilike, Muhamed je ušao neočekivano u njenu sobu, baš...

Ne diraj ptičiju nafaku!

Kad nekog stalno boli glava ili ga muči nesanica treba uz Euzubilet oko glave, za suncem, tri puta obnijeti kakve sadake i dati je sirotinji. Kada nekom jedna kragna košulje viri van iz odjeće, a druga ne, vjeruje se da je ta osoba zaljubljena u nekog. U Velikoj Kladuši se tvrdi kako nikad nije bilo vodenog ili drvenog prosjaka pošto stari ljudi vele da je ogrijeva i vode oduvijek bilo. Ne valja spavati sa čarapa na nogama, možeš se razboliti. Ne valja pisati ili crtati kemijskom olovkom po koži tijela, jer ako se razboliš, nećeš se lako moći izliječiti. Kad se u kući zateknu tri osobe istog imena mora se napraviti halva. Nagaziti se može na pasji ili mačji izmet, to se naziva sugreb, od čega se neki dio tijela ospe crvenilom i svrbežom. Liječenje se vrši tako da se oboljelo mjesto potare korom kruha i da psu da pojede. Kad dijete ima padavicu otac treba nabaviti mladog crnog ovna bez ijedne bijele dlake i otići sa njim i bolesnim djetetom na raskršće. Tu na raskršću treba iznenada da ...

Tako ti je pao grah!

Odavno je javna tajna kako bosanski narod najviše vjeruje u „otvaranje zvijezde“  i  gatanje u grah, kao dvije provjerene vještine pronicanja u ljudsku sudbinu. Iako praksu ogledanja u grah nailazimo kod Turaka, Kazahstanaca, Rusa, Bugara, Rumuna i Mađara bez imalo sumnje bosanski način proricanja je najtemeljitiji i najpouzdaniji. Bacanje graha, ogledanje u grah ili falanje u grah vrlo je stara divinacijska metoda koja, prema nekim antropolozima, ima svoje izvorište u šamanističkoj praksi naših predaka Ilira koji su običavali pri ozbiljnoj  životnoj nedoumici bacati male ptičije kosti iz ruke na pod, kako bi pri njihovom padu i položaju otkrivali sudbinske odgovore. A da je upravo tako dokazuje nam danas rjetka, ali još uvijek donekle prisutna, praksa pojedinih faladžinica koje držeći  41 zrno graha u desnoj ruci iznad njega prouče šapatom odgovarajuće molitve i riječi, namjene na pitanje, i onda ga doslovno laganim pokretom bace ispred sebe na površinu stola. Zati...