Od devet uroka i bolesti na N osam,
od osam - sedam,
od sedam - šest,
od šest - pet,
od pet - četiri,
od četiri - tri,
od tri - dva,
od dva - jedan,
od jedan - nijedan!
Što ostade na krilu muha odnese
u mračne havaje,
u puste haliluke;
gdje hore me kuriče,
mačka ne mjauče,
gdje se maša ne čuje,
tamo gdje se džinska sofra prostire.
Tu nek ovaj namet čeka kijamet,
sa mojom basmom a božijom emerom!(1)
Da bi se saznalo je li dijete urečeno brižne majke ližu dijete po čelu ili po sljepočnicama ili ga taru prstom pa onda ližu prst i ako tada osjete kiseo, gorak ili slan ukus to je gotovo siguran znak da je dijete prostrilito odnosno urečeno. Ponekad se za taj zadatak pozove najbliža komšinica pa ona jezikom lizne djetetu kožu između očiju, i osjeti li tom prilikom slan ukus, bez svake sumnje urečeno je.
U tom slučaju ponavljala se neka od mnogobrojnih egzorcističkih formula poput ove:
Bilobrk pređe preko sinjeg mora,
do dragog Boga,
od dragog Boga donese N zdravlje i veselje(2),
a odnese začud i zazor,
veledalin amin.
Dr.Sielski opisuje način na koji stravarka izvodi ritual anuliranja uticaja zlih očiju sa urečenog djeteta.
"Da se uroci otklone zagasuje se ugljevlje. Iz vatre vadi tri užarena ugljena i baca ih u drveni čanak sa svježom vodom. Pri tome opet uči kakvu dovu, namjenjuje basmicu i tri puta puhne(3). Ako sva tri ugljena cvrknu otići će uroci, ne cvrknu li ponovi se zagasivanje, uči dalje i bolesnika napaja vodom u kojoj je ugašeno ugljevlje".
(1)Vrlo često jedna egzorcistička bajalica zapravo je skup dvije ili tri kraće basme, koje su pojedine stravarke u svom radu dodale ili jednostavno već takvog sadržaja dobile u nasljeđe. Također, primjetne su površne korekcije ili izmjene te u pojedinim basmama odbrojavanje unazad, od devet do jedan, počinje na početku formule a nekad na kraju. I još jedna pojedinost koju sam uočio tiče se i samog podneblja u kojem živi stravarka. Naime, ukoliko je kraj iz kojeg potječe tradicionalno religiozan onda u basmi imamo više sakralnih elemenata, dok u suprotnom uglavnom samo završetak bajalice ima nakalamljene izraze poput "sa mojom basmom a božijom hazmom", "sa božijim emerom" i slično.
(2)Zdravlje i veselje su dva osnovna pojma u cilju ozdravljenja i pobjede nad bolesti (urokom) što vidimo i u ovom primjeru uspavanke iz Mostara: "Đulbeharu ne truni mi simena, ne truni mi moga slatkoga sina, spavaj, sine, sinulo ti zdravlje, sinulo ti zdravlje i veselje!
(3)Iako je magija, poput religije, bila prisutna od postanka čovječanstva na svim meridijanima, ipak postoji njen epicentar a to je svakako Bliski istok. Od drevnog Babilona, Perzije ili Egipta magija je od običnog kulta čaranja uzdignuta na prijestolje uzvišene nauke. Zbog toga i porijeklo samog bajanja treba tražiti upravo u tom kontekstu. Naime, bajanje iznad vode spominje se u mnogim pričama iz Hiljadu i jedne noći, gdje se opisuju scene transformacije iz životinje u čovjeka i obratno ili bacanje i skidanje čarolija, tako što bi neka vještica, mag ili mudra osoba promrmljala tajanstvene riječi iznad posude sa vodom, puhnula u nju a onda tom vodom poprskala neku osobu. To nas navodi na zaključak kako znanje o magijskoj moći riječi uobličenih u molitve i bajalice i izgovorenih iznad vode bez svake sumnje potječe sa Bliskog istoka a preko Cigana i Osmanlija došlo je na naše prostore i udomaćilo se u folkloru svih naroda Balkana.
