Preskoči na glavni sadržaj

Tradicionalna uloga kruha kod Bošnjaka


"A drugi reče: ''Ja sam sanjao kako na glavi kruh nosim, koji su ptice kljuvale!''
                                                                                        Kur'an, sura Jusuf

Među lingvističarima se pretpostavlja da bosanski naziv kruh dolazi od arapske riječi khubzte, koja je permutacijom, poput mnogih drugih orijentalnih pojmova, prilagođena lakšem izgovoru. Još jedan dobar primjer je perzijski naziv Bagha od kojeg je permutacijom nastala naša riječ sa istim značenjem - Bog.

Osim te imenice u bosanskom jeziku koriste se i neki druge poput hljeb, koji je također u svakodnevnoj jezičnoj primjeni, te somun ili nimet, tradicionalni izrazi relativno prisutni u manjem opsegu te isključivo kod starije populacije i evidentnije u ruralnim područjima.

U našem narodu se kruhovi dijele na tri vrste: pšenični kruh ili somun, (sa kvascem), kukuruzni kruh odnosno koruza te pogača - bezkvasni hljeb. Uz sve nabrojano mogla bi se dodati i lepinja koja svojim izgledom varira između kruha i pečene jufke koju domaćice peku na plehu šporeta i pospremaju. Njome nekoliko dana kasnije, po potrebi, mogu vrlo lako i brzo napraviti pitu. Također treba naglasiti kako somun nije lepinja nego naziv za domaći okrugli kruh, bar na području sjeverozapadne Bosne.


                                                                 somun

Bezbeli, popisu bi se mogla pridodati i maslenica (masnica, maslenjak), koja je zapravo preteča današnjeg lisnatog tijesta, a koju mnogi često koriste pri objedu umjesto kruha, ukoliko ga je slučajno uzmanjkalo. U Cazinskoj krajini poznata je "kisela masnica" koja se priprema tako da se tijesto za kruh poravna (razvije) oklagijom, na jednu manju širinu, i prelije (počini) s uljem i vrhnjem te presloži kao u standarnom postupku za maslenicu. Zatim se pusti da tijesto u tepsiji nadođe kada je spremno za pečenje.

Popularni postovi s ovog bloga

Bosanska zrna sudbine - falanje u grah

Proricanje uz pomoć 41 zrna bijelog graha u Bosni i Hercegovini se naziva b acanje graha, falanje u grah ili ogledanje u grah . Osoba koja se bavi proricanjem naziva se faladžinica , ako je u pitanju žena, ili faladžija ako je ta osoba muškarac. Sama riječ falanje potiče od perzijske riječi fal što znači slutnja ili nagovještaj.   Proricanje uz pomoć zrna graha ( favomancija ) je dio tradicije ove zemlje i smatra se da zapravo potječe još od Ilira, koji su umjesto zrna graha koristili kosti ptica, bacajući ih na tlo i prema zauzetom položaju određivali sudbinu. Zanimljivo je napomenuti kako još uvijek u Bosni postoje pojedinci koji bacanjem zrna graha na pod određuju sudbinu prema položaju zrna graha.   U bosanskoj tradiciji proricanje sa zrnima graha pripisuje se hazreti Fatimi, kćerki božijeg poslanika Muhameda, koja se ovom mantičkom vještinom bavila tajno pazeći da Muhamed ne sazna za to. No, jedne prilike, Muhamed je ušao neočekivano u njenu sobu, baš...
Pročitajte više

Ne diraj ptičiju nafaku!

Kad nekog stalno boli glava ili ga muči nesanica treba uz Euzubilet oko glave, za suncem, tri puta obnijeti kakve sadake i dati je sirotinji. Kada nekom jedna kragna košulje viri van iz odjeće, a druga ne, vjeruje se da je ta osoba zaljubljena u nekog. U Velikoj Kladuši se tvrdi kako nikad nije bilo vodenog ili drvenog prosjaka pošto stari ljudi vele da je ogrijeva i vode oduvijek bilo. Ne valja spavati sa čarapa na nogama, možeš se razboliti. Ne valja pisati ili crtati kemijskom olovkom po koži tijela, jer ako se razboliš, nećeš se lako moći izliječiti. Kad se u kući zateknu tri osobe istog imena mora se napraviti halva. Nagaziti se može na pasji ili mačji izmet, to se naziva sugreb, od čega se neki dio tijela ospe crvenilom i svrbežom. Liječenje se vrši tako da se oboljelo mjesto potare korom kruha i da psu da pojede. Kad dijete ima padavicu otac treba nabaviti mladog crnog ovna bez ijedne bijele dlake i otići sa njim i bolesnim djetetom na raskršće. Tu na raskršću treba iznenada da ...
Pročitajte više

Ogledanje u ovčiju plećku

Predviđanje sudbine gledanjem u plećku na područje Balkana populariziralo se dolaskom Osmanlije koji su vijekovima gajili ovu mantičku vještinu za koju se pretpostavlja da je praktikovana još u Babilonu. Međutim, postoji vrlo izvjesna teza da falanje sa plećkom potiče od ilirsko-rimske mantičke vještine gledanja u kosti životinja, prvenstveno onih manjih poput ptica. Danas je takvo proricanje još uvijek prisutno u Turskoj pod nazivom kürek kemiği falı. Zbog svega toga  ne čudi činjenica da se ovaj oblik gatanja najduže zadržao u Albaniji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Najavio početak prvog i drugog svjetskog rata Dva mjeseca prije atentata srpskog teroriste Gavrila Principa na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, koji je rezultirao početkom prvog svjetskog rata i stradanjem 20 miliona ljudi, ovaj strašni događaj najavio je Đulaga Zeferović - gledanjem u plećku. Desilo se to 1914. godine, kada je Đulaga Zeherović iz Sarajeva na jednom druženju sa ...
Pročitajte više