Kruh kao lijek

Mišljenja sam da i onaj poznati bosanski ritual tjeranja zle kobi ili sudbine kucanjem u drvo zapravo ima svoje porijeklo u antičkom običaju domaćica da provjere je li hljeb u rerni pečen. Naime, one bi savijenim kažiprstom kucnule po površini (kori) pa ako bi začule zvuk kao da je šupalj - hljeb je pečen. Kako su pšenica i somun u našem narodu povezani sa svetim i božanskim odnosno samim Bogom kucajući u tvrdu površinu imitiralo se upravo kucanje u koru hljeba tojest signalizirala želja za božijom zaštitom.

Vjerovatno zbog tog razloga “ne valja” okretati kruh naopako, na koru, jer to predstavlja bogohuljenje te povlači za sobom adekvatnu kaznu odnosno sluti na zlo i siromaštvo.

Kruh je zbog svega do sada napisanog istinski simbol božije nafake. Mladenka u kuću ulazi noseći pod jednom rukom Mushaf  a pod drugom hljeb. Čime se zapravo jedno izjednačuje sa drugim po svojoj važnosti. Također, u bošnjačkim svadbenim adetima mladenci "lome pogaču" i tom prilikom se gleda kome je ostao veći komad u ruci, jer po tome se predviđala veća nafaka. Nadalje, "mladenska pogača" oduvijek se smatrala veoma zdravim jelom protiv raznih vrsta bolesti.

Zabilježeni su i drugi kurativni postupci. Ukoliko bi neki čovjek izgubio apetit i  volju za bilo kakvim jelom onda mu se savjetovalo da ukrade Ciganki iz torbe malo hljeba i pojede ga. Navodno, nakon toga vratit će mu se dobar apetit.

U Velikoj Kladuši kada neko dobije sugreb po nozi uzme komadić somuna, potare njime mjesto koje je zahvatio osip i crvenilo, pa ga na kraju baci psu da pojede.

Ko se želi osloboditi crne magije uzme kilo hljeba, izmrvi ga u najlonki pa sa njome ode do nekog mosta ili ćuprije. Stojeći na mostu vrećicu tri puta obnese oko sebe, oko stomaka,  u smjeru kazaljke na satu, ili narodski rečeno "za Suncem", i onda istrese mrve u vodu. Po vjerovanju ovo je sadaka ribama, da ih se nahrani, a one će zauzvrat "pojesti" sihire sa tog čovjeka i tako ga osloboditi magijskog uticaja.