Glavobolja ili cefalalgija je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma, a može obuhvaćati širok raspon bolesti od bezazlenih stadija koja ne zahtjevaju nikakvo liječenje, pa do onih po život opasnih stanja. U narodnoj medicini BiH postoji mnogo empirijskih metoda dijagnostike i liječenja ove bolesti. Prema mišljenju većine najčešće nastaje kao nuspojava od pretjerane brige, svađe, mahmurluka, gladi, tuge ( Od jada ga glava zabolila), itd. Posebno je opasan propuh zbog kojeg još i danas starije žene upozoravaju mlade da ne izlaze napolje oprane, mokre, kose jer će ih "udariti propuh" i zaboliti glava. Postoji cijeli niz sujeverja o nastanku te bolesti a među najzanimljivijim je ono iz Tešnja koje savjetuje žene da izbjegavaju posmatrati muškarce kada se petkom, u podne, skupe pred džamijom, kako ih ne bi zaboljela glava. Najviše se pak brinulo da nekog glava ne počne boljeti utorkom jer, kako vjeruje narod, koga glava zaboli ovim danom boljet ce ga cijele sedmice. Bolest glave dolazi i od nadnaravnih uzroka poput nagaze, kletve ili urokljivih očiju.
Po intenzitetu boli i trajanja dijeli se na kratku, prolaznu, i dugotrajnu glavobolju. U narodu se smatra najgorom ona glavobolja sa kojom čovjek zaspi i probudi se, kao i ona od koje osoba dobije nagon za povraćanjem. Kurativni postupci koji su se poduzimali bili su najčešće puštanje krvi (hidžama), zbog vjerovanja da „nezdrava krv“ može izazvati niz teškoća u organizmu, a naročito glavobolju, te stavljanje obloga, mirovanje, pijenje tableta. Umivanje lica vodom kao i stavljanje hladni obloga iza vrata ili po čelu pozitivno djeluju na smirivanje boli. Svakako ne treba zanemariti niti one kurativne postupke čiji je rezultat za mnoge relativan, no unatoč tome pronašli su svoje sigurno mjesto u narodnoj medicini. Iako bi se većina predočenih postupaka moglo okarakterizirati mješavinom praznovjerja i placebo efekta, mi ipak čak ni danas ne možemo kategorično tvrditi da su oni isključivo samo to, jer u svakom od njih postoji bar jedan mali postotak empirijske prokušanosti i djelotvornosti. Na primjer, mnoge osobe koje imaju problema sa ovom tegobom mišljenja su da će im glavobolja proći ako popiju gorku, jaču kahvu bez šećera. Kofein ima jak učinak protiv bolova i dokazano je da kod mnogih osoba može izlječiti glavobolju, dok kod onih drugih, koji drugačije reagiraju na njega, može je pojačati ili čak uzrokovati.
U knjizi „Nešto o liječenju muslimana BiH“ navode se sljedeći recepti kojima su se naši preci služili u prošlosti:
Čim te stane glava boljeti, nađi tri vrha od žare (koprive), pa ih metni pod kapu.
Iskrižaj krumpir na dilume, pa ih poredaj po čelu.
Dobro se nakadi na ham-pamuku (novi pamuk, Baumwolle.)
Isto je tako dobro, ako pokriješ glavu repuhovim lišćem.
Najbolji je lijek za glavobolju, ako se iskriža glavica crvenog luka na dilume pa se po tim tankim kriškama pospe kahvenog toza i to se privije na čelo.
U našem narodu glavobolja se tradicionalno smatra "ženskom bolesti", i u skladu sa tim rašireno je uvjerenje da ona u većem postotku pogađa slabiji spol nego onaj jači. Tome je vjerovatno pridonijelo i tipično žensko žaljenje na glavobolju te njihove razno-razne oblike liječenja iz kućne apoteke poput donedavne prakse stavljanja narezanih kolutića krompira ili krastavca na čelo kako bi time "izvukle" bolest. Posebno se vjerovalo kako krastavac ima specifičnu gorčinu sa oba početka ploda, pa su se ti prvi dijelovi rezali i stavljali na čelo zbog mišljenja da će ta gorčina umirujuće djelovati preko kože na glavu. Zbog tradicionalnog vjerovanja na području sjeverozapadne BiH da krastavci sijani četvrtkom uvijek budu gorčeg okusa, nego oni sijani drugim danima, rezultirali su time da upravo oni budu najviše traženi za potrebe liječenja glavobolje.
Predio sljepoočnica, u Velikoj Kladuši se kaže "slipe oči", smatra se mjestom na licu preko kojeg se može najbrže djelovati na bol u glavi pa se od davnina na "slipe oči" stavljaju komadi (dilumi) krompira kako bi apsorbirali u sebe bolove. Mnoge stravarke savjetuju da se to mjesto prije stavljanja krompira ili krastavca, sa obje strane glave istovremeno izmasira sa kažiprstom i srednjakom, a pritom da se oči podignu tojest gleda u nebo ili plafon. Ako nekog jako zaboli glava onda pojedine stravarke sugeriraju da bolesnik stegne desnu ruku i lijevu nogu, kako bi glavobolja brže prestala.
Po intenzitetu boli i trajanja dijeli se na kratku, prolaznu, i dugotrajnu glavobolju. U narodu se smatra najgorom ona glavobolja sa kojom čovjek zaspi i probudi se, kao i ona od koje osoba dobije nagon za povraćanjem. Kurativni postupci koji su se poduzimali bili su najčešće puštanje krvi (hidžama), zbog vjerovanja da „nezdrava krv“ može izazvati niz teškoća u organizmu, a naročito glavobolju, te stavljanje obloga, mirovanje, pijenje tableta. Umivanje lica vodom kao i stavljanje hladni obloga iza vrata ili po čelu pozitivno djeluju na smirivanje boli. Svakako ne treba zanemariti niti one kurativne postupke čiji je rezultat za mnoge relativan, no unatoč tome pronašli su svoje sigurno mjesto u narodnoj medicini. Iako bi se većina predočenih postupaka moglo okarakterizirati mješavinom praznovjerja i placebo efekta, mi ipak čak ni danas ne možemo kategorično tvrditi da su oni isključivo samo to, jer u svakom od njih postoji bar jedan mali postotak empirijske prokušanosti i djelotvornosti. Na primjer, mnoge osobe koje imaju problema sa ovom tegobom mišljenja su da će im glavobolja proći ako popiju gorku, jaču kahvu bez šećera. Kofein ima jak učinak protiv bolova i dokazano je da kod mnogih osoba može izlječiti glavobolju, dok kod onih drugih, koji drugačije reagiraju na njega, može je pojačati ili čak uzrokovati.
U knjizi „Nešto o liječenju muslimana BiH“ navode se sljedeći recepti kojima su se naši preci služili u prošlosti:
Čim te stane glava boljeti, nađi tri vrha od žare (koprive), pa ih metni pod kapu.
Iskrižaj krumpir na dilume, pa ih poredaj po čelu.
Dobro se nakadi na ham-pamuku (novi pamuk, Baumwolle.)
Isto je tako dobro, ako pokriješ glavu repuhovim lišćem.
Najbolji je lijek za glavobolju, ako se iskriža glavica crvenog luka na dilume pa se po tim tankim kriškama pospe kahvenog toza i to se privije na čelo.
U našem narodu glavobolja se tradicionalno smatra "ženskom bolesti", i u skladu sa tim rašireno je uvjerenje da ona u većem postotku pogađa slabiji spol nego onaj jači. Tome je vjerovatno pridonijelo i tipično žensko žaljenje na glavobolju te njihove razno-razne oblike liječenja iz kućne apoteke poput donedavne prakse stavljanja narezanih kolutića krompira ili krastavca na čelo kako bi time "izvukle" bolest. Posebno se vjerovalo kako krastavac ima specifičnu gorčinu sa oba početka ploda, pa su se ti prvi dijelovi rezali i stavljali na čelo zbog mišljenja da će ta gorčina umirujuće djelovati preko kože na glavu. Zbog tradicionalnog vjerovanja na području sjeverozapadne BiH da krastavci sijani četvrtkom uvijek budu gorčeg okusa, nego oni sijani drugim danima, rezultirali su time da upravo oni budu najviše traženi za potrebe liječenja glavobolje.
Predio sljepoočnica, u Velikoj Kladuši se kaže "slipe oči", smatra se mjestom na licu preko kojeg se može najbrže djelovati na bol u glavi pa se od davnina na "slipe oči" stavljaju komadi (dilumi) krompira kako bi apsorbirali u sebe bolove. Mnoge stravarke savjetuju da se to mjesto prije stavljanja krompira ili krastavca, sa obje strane glave istovremeno izmasira sa kažiprstom i srednjakom, a pritom da se oči podignu tojest gleda u nebo ili plafon. Ako nekog jako zaboli glava onda pojedine stravarke sugeriraju da bolesnik stegne desnu ruku i lijevu nogu, kako bi glavobolja brže prestala.