Preskoči na glavni sadržaj

Kad zaboli samo polovina glave


Narod je mišljenja kako čovjeka glava najmanje zaboli zbog nekog unutarnjeg problema već uglavnom usljed djelovanja specifičnog nadnaravnog uzroka poput uroka, nagaze, brige ili straha odnosno šoka. Ako bi nekog glava redovito zaboljela oko podne ili u akšam, te noću, sumnjalo se da tu nisu čista posla. Čak i danas se nailazi na uvjerenje kako nekoga glava može boljeti ukoliko ga neka osoba iz familije ili okoline klete (proklinje). Najbolji način da se takva tegoba odagna bilo je dijeljenje milostinje. Tome su posebno sklone seoske žene koje običavaju pronijeti "za Suncem" oko svoje glave, uz Euzubilet, kakve sadake, obično u novcu, pa udijeliti je siromašnima, u nadi da će im to izliječiti glavobolju ili nesanicu.

Ljudsko biće je samo po sebi i svojoj strukturi sklono uticaju raznih dešavanja i energija. U bosanskom okultizmu naše tijelo dijeli se na četiri elementa na osnovu ovih predodžbi: stopala i noge, ali i ruke, pripadaju elementu zemlje, sredina tijela od vrata do stomaka, zadnjica i leđa su predio gdje se prepliću elementi vatre i vode, dok je glava pod dominacijom zraka. Sva četiri elementa zajedno ujedinjena predstavljaju peti element – dušu odnosno život. Kao i sve drugo u univerzumu i sami elementi su dualistične naravi i oni takvi mogu na čovjeka djelovati pozitivno i negativno. Vjetrovi, bilo da su oni džinski ili vilinski, spadaju pod resor elementa zraka i poznati su da krajnje pogubno djeluju na ljudsku glavu izazivajući glavobolju, ukočenost vrata, bolove u očima, itd. Također, i za uroke se može konstatirati da pripadaju negativnoj manifestaciji zraka, pošto dolaze iz glave odnosno očiju i usta (jezika). Zajedničko mišljenje hodža-iscjelitelja i stravarki jeste da se najbolje liječenje glavobolje postiže upotrebom egzorcističkih formula, bilo da su u pitanju basme, oralna magija, ili prenošenje riječi na papir - talismanska nauka.

Dobarac je naziv za specifičnu vrstu glavobolje koja se prepoznaje po tome što boli samo jedna polovina glave. Liječi se egzorcističkim formulama, gašenjem ugljena, salivanjem strahe ili zapisima. Vjeruje se da u liječenju dobarca najbolje rezultate postižu stravarke u odnosu prema hodžama-iscjeliteljima ili oficijelnim doktorima. Ritual liječenja jako je dobro poduzeti u roku 24 sata od pojave glavobolje, pazeći da se kod stravarke krene poslije podne, iza Ezana, kada Sunce ide ka zapadu, kako bi zajedno sa njim otišla i tegoba. Stravarka za potrebe rituala koristi četiri kamenčića i ovu formulu:

Ne zovem tebe,
no vjetar i dobarac iz tebe.
Nek' izlazi iz masti u kost,
iz kosti u meso,
iz mesa u kožu,
iz kože na dlaku,
iz dlake u hali planinu;
gdje pijetao ne pjeva,
gdje Ezan ne uči,
gdje se krava ne teli,
gdje se kobila ne ždrijebi,
gdje se ovce ne jagnje.
Hajd' ova muka po svijetu,
kao pčela po cvijetu i svijetu!
Kozalac - dobarac,
ijed - med.


Ako je glavobolja nastala od uroka onda čovjek osjeća i pospanost, bezvoljnost te gubi apetit. Kako nam to predočavaju pojedine egzorcističke formule (basme) urok je bolest sa devet obličja ili manifestacija od kojih je jedna i glavobolja.

Od devet uroka i bolesti na N osam,
od osam - sedam, od sedam - šest,
od šest - pet, od pet - četiri,
od četiri - tri, od tri - dva,
od dva - jedan, od jedan - nijedan!
Što ostade na krilu muha odnese
u mračne havaje, u puste haliluke;
gdje hore me kuriče, mačka ne mjauče,
gdje se maša ne čuje,
tamo gdje se džinska sofra prostire.
Tu nek ovaj namet čeka kijamet,
sa mojom basmom a božijom emerom!

Stravarka basmu ponavlja tri puta iznad vode i svaki put pogasi po tri ugljena. Sa tom vodom se bolesnik umije, otpije sa tri različita mjesta ruba posude, uvijek okrećući posudu vode "za Suncem", a ostatak se obično prolije pod mladu voćku. Ugljevlje stravarka pokupi sa dna posude i nosi sa sobom napolje, kada pođe u šetnju, kako bi ga ugurala u devet rupa ili pukotina na zemlji koje slučajno pronađe idući prirodom.

Bolesnik bi mogao i samostalno izvesti neki manje zahtjevan ritual neutralizacije glavobolje poput onog sa najobljubljenijom biljkom među bošnjačkim narodom – sedefilom.  Postupak je stravarski tojest egzorcistički i bazira se na tome da osoba koja pati od glavobolje u posudu vode baci tri stručka sedefila i tri puta ponovi ovu basmu te puhne u vodu:

Sedef trava mene boli glava,
priznajem ti sve što o meni znaš
ali molim te da sa mene uroke,
boli i nagaze sve snimaš,
sa božijom hazmom a mojom basmom.

Vodom se bolesnik umiva, a može se koristiti i nekoliko dana.



Bosanske hodže-iscjelitelji protiv glavobolje pišu različite forme zapisa a među najzanimljivijim je ona na listu miloduha po kojem se ispisuje sedam sawakita, slova kojih nema u prvoj kur'anskoj molitvi, i taj list bolesnik stavlja u jastuk na kojem spava. Pored toga, vrlo često hodža u talisman unosi prve dijelove molitve Šuara i Merjem. Ako muškarca boli glava on ide kod hodže koji mu piše i daje zapis sa naputkom da ga nosi ušivenog u kapi. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine glavobolja se liječila tako da se iz džamije (munare) donese paukovih dlaka i zašiju ih se u bolesnikovu kapu.

Popularni postovi s ovog bloga

Bosanska zrna sudbine - falanje u grah

Proricanje uz pomoć 41 zrna bijelog graha u Bosni i Hercegovini se naziva b acanje graha, falanje u grah ili ogledanje u grah . Osoba koja se bavi proricanjem naziva se faladžinica , ako je u pitanju žena, ili faladžija ako je ta osoba muškarac. Sama riječ falanje potiče od perzijske riječi fal što znači slutnja ili nagovještaj.   Proricanje uz pomoć zrna graha ( favomancija ) je dio tradicije ove zemlje i smatra se da zapravo potječe još od Ilira, koji su umjesto zrna graha koristili kosti ptica, bacajući ih na tlo i prema zauzetom položaju određivali sudbinu. Zanimljivo je napomenuti kako još uvijek u Bosni postoje pojedinci koji bacanjem zrna graha na pod određuju sudbinu prema položaju zrna graha.   U bosanskoj tradiciji proricanje sa zrnima graha pripisuje se hazreti Fatimi, kćerki božijeg poslanika Muhameda, koja se ovom mantičkom vještinom bavila tajno pazeći da Muhamed ne sazna za to. No, jedne prilike, Muhamed je ušao neočekivano u njenu sobu, baš...

Ne diraj ptičiju nafaku!

Kad nekog stalno boli glava ili ga muči nesanica treba uz Euzubilet oko glave, za suncem, tri puta obnijeti kakve sadake i dati je sirotinji. Kada nekom jedna kragna košulje viri van iz odjeće, a druga ne, vjeruje se da je ta osoba zaljubljena u nekog. U Velikoj Kladuši se tvrdi kako nikad nije bilo vodenog ili drvenog prosjaka pošto stari ljudi vele da je ogrijeva i vode oduvijek bilo. Ne valja spavati sa čarapa na nogama, možeš se razboliti. Ne valja pisati ili crtati kemijskom olovkom po koži tijela, jer ako se razboliš, nećeš se lako moći izliječiti. Kad se u kući zateknu tri osobe istog imena mora se napraviti halva. Nagaziti se može na pasji ili mačji izmet, to se naziva sugreb, od čega se neki dio tijela ospe crvenilom i svrbežom. Liječenje se vrši tako da se oboljelo mjesto potare korom kruha i da psu da pojede. Kad dijete ima padavicu otac treba nabaviti mladog crnog ovna bez ijedne bijele dlake i otići sa njim i bolesnim djetetom na raskršće. Tu na raskršću treba iznenada da ...

Tako ti je pao grah!

Odavno je javna tajna kako bosanski narod najviše vjeruje u „otvaranje zvijezde“  i  gatanje u grah, kao dvije provjerene vještine pronicanja u ljudsku sudbinu. Iako praksu ogledanja u grah nailazimo kod Turaka, Kazahstanaca, Rusa, Bugara, Rumuna i Mađara bez imalo sumnje bosanski način proricanja je najtemeljitiji i najpouzdaniji. Bacanje graha, ogledanje u grah ili falanje u grah vrlo je stara divinacijska metoda koja, prema nekim antropolozima, ima svoje izvorište u šamanističkoj praksi naših predaka Ilira koji su običavali pri ozbiljnoj  životnoj nedoumici bacati male ptičije kosti iz ruke na pod, kako bi pri njihovom padu i položaju otkrivali sudbinske odgovore. A da je upravo tako dokazuje nam danas rjetka, ali još uvijek donekle prisutna, praksa pojedinih faladžinica koje držeći  41 zrno graha u desnoj ruci iznad njega prouče šapatom odgovarajuće molitve i riječi, namjene na pitanje, i onda ga doslovno laganim pokretom bace ispred sebe na površinu stola. Zati...