Ostala vjerovanja

Prvo dospjelo voće iz voćnjaka se nosilo i darivalo prvim komšijama, radi berićeta. Ostavi li se slučajno nesmotana odjeća nakon dolaska kući sa puta vjeruje se da će se uskoro opet putovati. Kad se prvi put te godine jede neko voće ili povrće običaj je reći: "Nova godina u staru guzicu!". "Pukla tikva!", kaže se za neko dvoje dobrih komšija, prijatelja ili supružnika koji su se posvadili. "Gore visoko a doli tvrdo", kaže se da je tako kako jeste, ne možeš ni gore ni dolje nego samo naprijed pa kako bude. "Udijeli sadaku, da te Bog dragi sačuva!", govore ciganske prosjakinje po Kladuši. Narodna medicina Kada malo dijete često bezrazložno plače i zaceni se (gubi dah, pocrveni u licu i ukoči se), onda ga roditelji prvo odnose do liječnika. Ukoliko on utvrdi da nema medicinskog razloga za takvo ponašanje, adet je da se konsultira sa hodžom ili stravarkom.  Prvo se posumnja na ime djeteta odnosno da mu ono ne odgovara, pa mu otud dolaze tegobe, i kako bi se promjenila sudbina tojest ime pred dijete se stave 4 voćke poput četiri jabuke. Prethodno se svima nadjene po ime ali pazeći da jedna od njih nosi i djetetovo ime. Tada se gleda koju će jabuku dijete prvo dodirnuti ili uzeti. Ako uzme jabuku koja nosi neko drugo ime onda mu se to ime daje, zvanično se promjeni kod matičara, i vjeruje se da će mu biti nafakali te da više neće imati tegoba. No, uzme li onu jabuku koja nosi njegovo ime, tada problem nije u imenu, nego se sumnja svaljuje na šišanog kuma ili kumu.  Naime, u Velikoj Kladuši se vjeruje da i pojedina kumstva mogu biti nesretna i loša uticati na djetetovu nafaku a posebno na zdravlje. Stoga se ide na mladu nedjelju, rano ujutro, sa djetetom na neko raskršće i čeka prvi slučajni prolaznik. Čim on naiđe zamoli ga se da "nastriže dijete", odsječe mu makazama tri pramena kose, nakon čega se daruje poklonom te tako, igrom sudbine, postaje novi djetetov kum ili kuma. Potom se ide kući. Sa djeteta se skine odjeća koju je prethodno imalo na sebi, na nju se polože ona tri odsječena pramena kose, odjeća se smota u obliku role, i baci preko krova kuće. Gdje zamotuljak padne na zemlju, sa druge strane kuće, tu se iskopa rupa i u nju stavi odjeća i kosa pa zatrpa. Nakon toga, vjeruje se, dijete će ozdraviti. Koga svrbe leđa - dobit će batina. Koga svrbe pete - daleko će putovati. Koga svrbi stražnjica - treba da se smiri i odustane od svojih planova jer mu neće izići na dobro. Kad te svrbe obrve - obradovat ćeš se nečemu. Kad te svrbi vrh nosa - gost. Kad te svrbi nos sa strane - bićeš ljut. Kad te svrbe "brci", iznad usne, - stiže muški gost. Kad te svrbe usne - ljubit ćeš se nekim. Ako te svrbi lijevo oko - nešto tužno će se desit a svrbi li te desno oko - imat ćeš radost. Svrbe li te oba oka - plakat ćeš. Kad te svrbi zapešće ruke - promjenit će se vrijeme. Ne valja muško udarati metlom jer se neće lako oženiti. Ne valja ga udarati ni oklagijom - postaće papučar. Ne valja preskakati preko male djece - slabo će rasti. Malo dijete ne valja golicati po tabanima - mucat će. Ne valja ležeći jesti, jer tako jedu psi, i od toga čovjeka zaboli stomak. Kad se nešto kazuje i kihne se usred rečenice vjeruje se da je istina ono što se priča. No, zaboravi li se što se htjelo reći vjeruje se da je bila laž. Sevap je stati pored bilo kojeg mezarja i proučiti Fatihu za mrtve. Ne valja imati špicnamet (nadimak) jer svako zlo hoće na tu osobu a posebno bolest. Insan je devet puta gori od životinje, tojest ima veću pokvarenost i zlo u sebi. Očeva je kletva devet puta jača od materine jer otac kad kune svoje dijete čini to od srca a mater ne. Vjetar mora tri dana zamotavati oblake da bi pala kiša. Kad se neka djevojka uda pa tu večer ili sutra padne kiša narod vjeruje da se cura pokajala što se udala. Ako je vedar i sunčan dan onda je sretna sa mužem. Pelin ne voli da ga raja gleda pa se uvijek sadi negdje iza kuće, na skrovitom mjestu. Ko sapinje dugmad na košulji pa mu neko dođe viška imaće dobitak uskoro. Ko slučajno obuče naopako neki dio odjeće nečem će se obradovati. Nova se odjeća uvijek prvo oblači sa Euzubiletom na desnu ruku ili nogu kako se u njoj ne bi desila kakva nesreća. Kad dijete mokri noću u krevet treba naći šupalj kamen kroz koji će se dijete pomokriti a onda se kamen odnese baciti na raskršće. Ako se malom djetetu pomažu obrazi babinim uhom (Aleuria aurantia) vjeruje se da će cio život imati rumene obraze. Čuvarkuća na krovu kuće ili štale čuva od groma. Da bi bila sretna treba ukrasti koji list od komšije i presaditi ga u svoju vazu. U narodu se kaže da je januar najduži mjesec u godini. Dok on traje ne smije se piti hladna voda. Vjeruje se da mjesec august djeci i starcima uzrokuje probleme sa stomakom i proljeve. Da bi se zaustavio proljev kod djeteta majka pazi kada će putem naići kola koja prevoze snopove pšenice pa se pod njih baci neki dio dječije odjeće, kako bi kola prešla preko njih. Ne valja van izaći tek oprane kose jer se možeš ozbiljno razboljeti. Ko se ujutro sretne na putu sa djevojkom koja nosi punu kantu vode ili osobu sa punim vrećicama biće mu sretan dan. Kad se nekud krene ne valja se vraćati po ono što si zaboravio, neće biti sretan put. Ako izlazeći van zapneš za kvaku nešto si zaboravio i po to ćeš se vratiti. Ako dok se mejit iznosi van iz kuće zapnu nosila za vrata ili šta drugo ostaće njegov duh u kući. Veliki je grijeh ukrasti jaje jer kokoš se svaki put onesvijesti usred velike boli kad treba jaje izići iz nje. Vjeruje se da će na 40 godina prije kijameta nestati pčela, ovaca i pšenice. Kad je Allah stvarao prve ljude previše se zanio oblikujući Adema da  mu je darovao svu pamet te nije imao šta staviti u glavu Havi. Razmišljajući se šta da učini ugledao je kokoš, koja je upravu tu prolazila, pa se dosjetio da izvadi malo njene pameti i stavi u glavu Have. I od tada se vjeruje da je svako žensko kokošije pameti, jer da je drugačije nijedna žena ne bi, navodno, htjela roditi dijete zbog svih muka koji prate porod. U narodu se isto kaže da je žensko uvijek bezobraznije, bez stida, od muška.