Fatima je ime često vrlo poznatih stravarki te se, kako je ostalo zabilježeno, tradicionalno davalo iz velike ljubavi kćerkama jedinicama. U narodu se vjeruje kako žene sa ovim imenom najčešće rađaju samo mušku djecu što je očito aludiranje na Hasana i Huseina, sinove hazreti Fatime. Od rahmetli stravarke Fatime D. čuo sam jedne prilike kako su najače hodže za liječenje i pisanje zapisa one koji nose ime Hasan, što se opet može dovesti u kontekst već gore napisanog.
Sama hazreti Fatima najčešće se u narodnoj predaji BiH vezuje za falanje u grah, gdje se tvrdi kako se ona bavila ovakvim načinom ogledanja. Upravo zbog toga prije svakog falanja zrna graha sakupe se u ruku i držeći ih ispred usta izgovori se prva kur'anska molitva, posveti pred dušu hazreti Fatime i onda stave na stol. Time se ona nadahnu i osnaže te stave pod direkciju više sile kako bi na pravilan način pokazala nečiju sudbinu, jer kako tvrde bosanske faladžinice "grah nikad ne griješi, već samo onaj ko ga tumači!".
U periodu kada sam intenzivno posjećivao lokalne stravarke u želji da prikupim što više informacija o njihovom radu susreo sam sada već rahmetli Aliju K. koja mi je ispričala o svom neobičnom susretu s hazreti Fatimom. Nju je Alije, prema kazivanju, sanjala jedne večeri i opisala kao "izuzetno lijepu mladu ženu, sa velikim tamnim očima i bijelim licem, koje je ukrašavao bijeli rubac na kojem su bile vezene tri crvene ruže".
Od nje je tom prilikom, navodno, saznala da treba nastaviti sa praksom liječenja svoje majke, inače mudre žene, jedne od rjetkih koja je početkom dvadesetog vijeka u konzervativnom društvu poput bosanskog bila pismena. Ono što mi je posebno bilo zanimljivo u njenom izlaganju jeste jedan ljubavni recept za povratak muža u čijoj basmi su glavni protagonisti upravo hazreti Fatime i njen muž Ali, te njihovo povezivanje sa najsvetijom biljkom kod Bošnjaka - sedefilom.(2)
Ruka hazreti Fatime
Prema arapskoj predaji hazreti Fatime je saznavši o suprugovoj nevjeri toliko bila uznemirena i uplakana da je prilikom mješanja vruće smjese od šećera i badema opržila dlan i prste. Povrijeđenu ruku stavila je na svoje grudi, blizu srcu, i duboko uzdahnuvši rekla:" Dragi Allahu, daj mi snage da sačuvam strpljenje i mir, zaštiti me i pomozi, samo se u Tebe uzdam!" Kako nastavlja predaja te su iskrene riječi emotivno i fizički povrijeđene i ponižene žene toliko dirnule Allaha da je istog trena učinio berekat na njenu ruku (blagoslovio je) i od tada motiv njene ruke postao je najpopularnija i najpoznatija hamajlija po cijelom Bliskom istoku a i šire.
Ruka hazreti Fatime je posebno omiljena među Arapkinjama koje je nose oko vrata vjerujući da će im ona podariti sreću, ljubav, plodnost te očuvati brak. Muškarci pak ovu hamajliju nose kako bi im se "otvorili putevi" tojest ostvarili uspjeh na putovanju, u poslu, trgovini, ispitima... Oba spola ruku hazreti Fatime nose i zbog njenog apotropejskog značenja - ona ih štiti od urokljivih očiju, magije, zlih duhova.
(2) Bosanska predaja tvrdi da je hazreti Ali rođen drugog augusta pa se taj dan u BiH naziva i Aliđun (Aligun:od turske riječi gun tojest dan). Fatima i Ali se spominju i u jednoj basmi koja glasi: "Hazreti Fatime cvijeće sadi, hazreti Alija baštu ograđiva...". To nije jedina basma u kojem se njih dvoje dovode u vezu sa biljem pa u drugoj basmi koja se izgovara prilikom sađenja povrća govori:" Hazreti Alija bašču sadio,šta je usadio – sve mu se podmladilo! Veledalin amin".
U Iranu i Turskoj postoji mnogo legendi o Aliju, inače nasljedniku Muhameda pejgambera, a među najpoznatijim je ona po kojoj je on poznavao okultno znanje te mu bio vičan. Svojim sinovima, Hasanu i Huseinu, kada su bili djeca, napravio je hamajlije koji su nosili oko vrata a u cilju da ih zaštite od urokljivih očiju. Njemu i Fatimi se također pripisuje nadarenost falanju, ona je, navodno, umijela tumačiti zrna graha a on figure u talogu kafe. Vjerovatno zbog toga njihova imena nalazimo u fal-basmama odnosno formulama kojima se namjenjuje proricanje.
Sama hazreti Fatima najčešće se u narodnoj predaji BiH vezuje za falanje u grah, gdje se tvrdi kako se ona bavila ovakvim načinom ogledanja. Upravo zbog toga prije svakog falanja zrna graha sakupe se u ruku i držeći ih ispred usta izgovori se prva kur'anska molitva, posveti pred dušu hazreti Fatime i onda stave na stol. Time se ona nadahnu i osnaže te stave pod direkciju više sile kako bi na pravilan način pokazala nečiju sudbinu, jer kako tvrde bosanske faladžinice "grah nikad ne griješi, već samo onaj ko ga tumači!".
U periodu kada sam intenzivno posjećivao lokalne stravarke u želji da prikupim što više informacija o njihovom radu susreo sam sada već rahmetli Aliju K. koja mi je ispričala o svom neobičnom susretu s hazreti Fatimom. Nju je Alije, prema kazivanju, sanjala jedne večeri i opisala kao "izuzetno lijepu mladu ženu, sa velikim tamnim očima i bijelim licem, koje je ukrašavao bijeli rubac na kojem su bile vezene tri crvene ruže".
Od nje je tom prilikom, navodno, saznala da treba nastaviti sa praksom liječenja svoje majke, inače mudre žene, jedne od rjetkih koja je početkom dvadesetog vijeka u konzervativnom društvu poput bosanskog bila pismena. Ono što mi je posebno bilo zanimljivo u njenom izlaganju jeste jedan ljubavni recept za povratak muža u čijoj basmi su glavni protagonisti upravo hazreti Fatime i njen muž Ali, te njihovo povezivanje sa najsvetijom biljkom kod Bošnjaka - sedefilom.(2)
Ruka hazreti Fatime
Prema arapskoj predaji hazreti Fatime je saznavši o suprugovoj nevjeri toliko bila uznemirena i uplakana da je prilikom mješanja vruće smjese od šećera i badema opržila dlan i prste. Povrijeđenu ruku stavila je na svoje grudi, blizu srcu, i duboko uzdahnuvši rekla:" Dragi Allahu, daj mi snage da sačuvam strpljenje i mir, zaštiti me i pomozi, samo se u Tebe uzdam!" Kako nastavlja predaja te su iskrene riječi emotivno i fizički povrijeđene i ponižene žene toliko dirnule Allaha da je istog trena učinio berekat na njenu ruku (blagoslovio je) i od tada motiv njene ruke postao je najpopularnija i najpoznatija hamajlija po cijelom Bliskom istoku a i šire.
Ruka hazreti Fatime je posebno omiljena među Arapkinjama koje je nose oko vrata vjerujući da će im ona podariti sreću, ljubav, plodnost te očuvati brak. Muškarci pak ovu hamajliju nose kako bi im se "otvorili putevi" tojest ostvarili uspjeh na putovanju, u poslu, trgovini, ispitima... Oba spola ruku hazreti Fatime nose i zbog njenog apotropejskog značenja - ona ih štiti od urokljivih očiju, magije, zlih duhova.
(2) Bosanska predaja tvrdi da je hazreti Ali rođen drugog augusta pa se taj dan u BiH naziva i Aliđun (Aligun:od turske riječi gun tojest dan). Fatima i Ali se spominju i u jednoj basmi koja glasi: "Hazreti Fatime cvijeće sadi, hazreti Alija baštu ograđiva...". To nije jedina basma u kojem se njih dvoje dovode u vezu sa biljem pa u drugoj basmi koja se izgovara prilikom sađenja povrća govori:" Hazreti Alija bašču sadio,šta je usadio – sve mu se podmladilo! Veledalin amin".
U Iranu i Turskoj postoji mnogo legendi o Aliju, inače nasljedniku Muhameda pejgambera, a među najpoznatijim je ona po kojoj je on poznavao okultno znanje te mu bio vičan. Svojim sinovima, Hasanu i Huseinu, kada su bili djeca, napravio je hamajlije koji su nosili oko vrata a u cilju da ih zaštite od urokljivih očiju. Njemu i Fatimi se također pripisuje nadarenost falanju, ona je, navodno, umijela tumačiti zrna graha a on figure u talogu kafe. Vjerovatno zbog toga njihova imena nalazimo u fal-basmama odnosno formulama kojima se namjenjuje proricanje.