Spašeno od zaborava

Pšenica je oduvijek kao sjeme života upoređivana sa ženom, čemu svjedoči poduži spisak božanstava kojima je bila posvećena, što samo po sebi stvara zaključak, da su se od najranijeg doba proizvodnjom kruha tradicionalno bavile žene. U pojedinom mitovima zrna pšenice su suze Velike Majke, koja njima blagosilja zemlju i omogućava hranu svojoj djeci. U drevnoj Mezopotamiji boginja pšenice je Ašnan, kod Sumerana boginja Nidaba, koja je također bila i božanstvo pisanja te zaštitnica grada Ereša. Prema grčkim mitološkim predajama sve žitarice bile su posvećene Demetri, dok je kod Rimljana tu povlasticu imala Cerera. Egipćani su slavili Tenenet boginju hljeba ali i poroda. Kult pšenice nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu. Naime, rimski historičar Plinije navodi da su i naši preci Iliri obožavali neku neimenovanu boginju kojoj su žene prinosile na dar snopove žita. Na europskom kontinentu hljeb je još prije 3000 godina svoje centralno mjesto u vjerskim svečanostima zasluženo stekao zbog...